Bosna

Prikazani su postovi s oznakom kupres. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom kupres. Prikaži sve postove

srijeda, 25. veljače 2015.

Rostovo - Zračna banja

Kada sam prvi put vidjela Rostovo, bila sam fascinirana. Zelenilo me očaralo svojim izgledom – čista priroda u svom najljepšem izdanju.

Rostovo je geografski locirano na raskrsnici puteva: Sarajevo – Zenica – Novi Travnik – Bugojno – Kupres – Livno-Split. Udaljeno je smo 15 kilometara od Bugojna, 110 kilometara od Sarajeva, 120 od Mostara, 60 kilometara od Zenice i 160 od Splita.

Zajedno sa svojim zelenim poljima i brdima nakićenim kućama, vikendicama i mjestima za odmor i rekreaciju, ovaj kutak otkriva bajkovitu stranu Bosne i Hercegovine. U ljetnim danima Rostovo svojim zelenilom pomalo podsjeća na svog ruskog imenjaka, grad Rostov, jedan od najstarijih gradova u Rusiji i važno turističko središte u takozvanom Zlatnom prstenu, na obalama jezera Nera u Jaroslavljskoj oblasti.

Uglavnom uređene oranice i čista polja, brojni potoci, mogu vas na trenutak navesti na pomisao da se nalazite u planinama Švicarske, u Schwarzwaldu, na njemačkom jugozapadu ili, pak, na uređenim poljoprivrednim dobrima u sjevernoj Njemačkoj…

Kako god, istinska je to, slažu se i posjetioci i domaći stanovnici, luka mira u srcu Bosne.
Rostovo je poznato i kao zračna banja, jer ima dosta primjera ljudi koji su ozdravili boraveći na zraku ovdje. Rostovo je bilo u žiži javnosti 1984. godine kada je tamo otvoren sportsko-rekreacioni centar za potrebe Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu. Iako je ovaj kraj često posjećen samo zimi, kada nudi obilje uživanja u zimskim sportovima, nema sumnje da i u vrelim ljetnim danima ovo može biti izvrsno mjesto za bijeg od gradske vreve i vrućeg asfalta.

Rostovo nudi i relativno bogatu sportsko-reakreacijsku ponudu, staze za planinarenje, za brdski biciklizam i sportsko-rekreacijsko jahanje.

Prošle godine sam zadnji put išla na Rostovo i uživala sam u paraglidingu. Ljubitelji ovog sporta često ovdje dolaze jer im je povoljan vjetar.



                

srijeda, 18. veljače 2015.

Ljepote Kupresa

Kupres me uvijek oduševljavao svojom ljepotom. Prostrane i nepregledne doline i livade na kojima možete vidjeti konje, ovce te raznorazne biljke. Ovaj predio je izuzetno bogat florom i faunom, a pogotovo florom.

Kupres se nalazi u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na Kupreškoj visoravni površine 567 km2 i nadmorskoj visini oko 1200 metara.Postoje različita tumačenja oko nastanka imena Kupres. Uglavnom se historičari slažu oko onog gdje ime potiče od staro-ilirske riječi: kup i rrash. Prva riječ znači duboku zdjelu, a druga ravnicu. U Kupresu se ukrštaju kontinentalna i mediteranska klima. Zime su oštre, sa obilnim snijegom, mnogi će reći, kao sibirske, a ljeto  je toplo i sunčano. 

Kupres i njegova sela su smješteni na tri ravna polja i to: Kupreško polje, Vukovsko polje i Ravno polje. Na Kupresu se nalazi oko  40 biljaka,koje su označene kao endemske..

Kadulja,kamilica,matičnjak,metvica,bokvica,majčina dušica,neven,bijeli i crni sljez,divlji luk,maslačak,bazga,medvjeđe uho,gospina trava,kopriva,samo su mali dio iz bogate riznice ljekobilja koje se može ubrati na Kupresu.

Šumsko voće:divlje borovnice, maline, kupine, divlje jabuke, kruške, trešnje, boba, glog ,divlji šipak i  drugo, pravo su malo bogatstvo, još nedovoljno iskorišteno. Također,ako volite gljiive,onda ste opet na pravoj adresi,ako se nalazite na Kupresu u jesen. U Kupresu možete ubrati livadske i šumske gljive.



Kupres je poznat kao stočarski kraj. Ima bogate pašnjake i livade prekrivene raznim biljkama. Ono što je interesantno za Kupres jeste da je prelijep i u zimskom i u ljetnom periodu, stalno ima nekih aktivnosti. Ljepota kupreških polja u proljeće i ljeto se ne može opisati.To se naprosto mora doživjeti.