Tvrđava Kastel u Banja Luci

Tvrđava Kastel je najpoznatija znamenitost grada Banja Luke i locirana je u srcu ovog prelijepog grada. Prilikom moje zadnje posjete Banja Luci, posjetila sam ovu tvrđavu i oduševila me. Stare zidine tvrđave Kastel tu su da nam probude znatiželju o istoriji ovog grada, ispričaju priču o bitkama, trgovini, uspjesima i padovima. Ukupna površina kompleksa Kastel iznosi 48.000 kvadratnih metara, od toga unutar bedema 26 610 kvadratnih metara, a izvan bedema oko 21.390 kvadratnih metara. Bedeme čine devet bastiona i dvije kapi kule u sklopu bedema. Unutar bedema nalazi se više objekata, među kojima centralni logor sa dvije kule i malim arsenalom, centralni arsenal, tzv. kamena zgrada, te više različitih zidova koji su dijelili i formirali pojedine interne prostore.

Posebno važan nalaz je antički žrtvenik posvećen bogu Jupiteru pronađen 1885. godine prilikom gradnje mosta preko Crkvene. Također, na prostoru tvrđave pronađeni su ostaci Slavenskog naselja iz perioda ranog srednjeg vijeka (od VIII do XII vijeka). U bosanskoj srednjovjekovnoj državi postojao je Vrbaški grad, koji se po jednoj pretpostavci nalazio na mjestu današnjeg Kastela. Međutim, po drugoj pretpostavci, Vrbaški grad se identifikuje sa Podgradcima u Potkozarju. Intenzivna izgradnja Kastela počinje u pretposljednjoj deceniji XV vijeka, za vrijeme Turske okupacije i vladavine Ferhad paše Sokolovića (1574-1588) koji pored ovog utvrđenja gradi i niz drugih objekata orijentalnog tipa.

U povelji iz 1525. godine precizno se navodi da je Banja Luka zapravo ime tvrđave koja se zvala CASTELL NOSTRO BAGNA LUCA. U Kastelu se nalazi rimski sarkofag nađen u Šargovcu, rimski miljokaz s nekadašnjeg puta Salona-Servitium. Danas je tvrđava Kastel spomenik I kategorije i mjesto na kome možete doživjeti duh minulog vremena.

Banja Luka - Grad zelenila

Grad Banja Luka je za mene jedan od najljepših gradova u Bosni i Hercegovini. Baš sam bila u ovom divnom gradu poslije nove godine i uživala sam maksimalno u ljepotama ovog grada.

Banjaluka je oduvijek bila «rajska dolina» sa mnogo zelenila, vode i voća o čemu svjedoče mnogi putopisci koji su posjetili Banjaluku. Banja Luka je i danas poznata po velikom broju zelenih površina (parkova i aleja) zbog čega je nazivaju «grad zelenila». U gradu i njegovoj bližoj okolini se nalaze tri banje (Srpske toplice, Slatina i Laktaši) sa izvorima termomineralne vode, čija su se ljekovita svojstva koristila još u antičkom periodu. Uz izvore termomineralne vode u Srpskim toplicama, vezan je jedan zanimljiv prirodni rezervat.

Osim prirodnih ljepota, Banja Luka obiluje i mnogobrojnim spomenicima kulture. Banski Dvor se nalazi u jednoj od dvije velelepne građevine u centru Banje Luke. Ove zgrade su izgrađene 1932. godine i služile su kao utočište mnogim upravnim i sudskim postupcima, kao i sjedište lokalnih vladara.

Pravoslavni hram Hrista Spasitelja je ikona koja će ubrzo postati obilježje za neuke. Njegove zlatne kupole i živopisni vanjski izgled vrijedni su fotografisanja i pamćenja kao simbola grada za posjetioce i građane. Oni koji tragaju za neočekivanom ljepotom ne treba da idu dalje od franciskanskog manastira Marija Zvijezda. Posjetioci mogu da vide rijetke i vrijedne knjige, uključujući poslanice Sv. Avgustina, kao i izuzetno vrijedne slike. 

Šetati Gospodskom ulicom znači dotaći samo srce Banje Luke. Samo ime označava ulicu za gospodu i u velikoj mjeri ukazuje na socijalnu i administrativnu funkciju koju ova ulica ima danas.Safikadin grob je stalno podsjećanje na strast i srce građana Banje Luke. Iako ima nekoliko verzija priče, legenda o Safikadi živi i danas u srcima romantičara. Safikada je bila mlada djevojka ludo zaljubljena u vojnika koji je bio stacioniran u Kastelu u Banjoj Luci. Njihove kulturološke i vjerske razlike nisu mogle umanjiti snagu njihove ljubavi. Neminovno, vojnik je poslan u rat. Kada je čula za njegovu smrt Safikata je bila skrhana od bola, iako se njena porodica potajno radovala što je ovoj posebnoj vezi došao kraj. Ubrzo, njena porodica je upoznala Safikadu sa drugim mladićem s namjerom da ih vjenča. Priča kaže da je Safikada, obučena u vjenčanicu, krišom otišla do Kastela nešto prije podneva, kada je planirano ceremonijalno ispaljivanje topa. U očaju, Safikada se ispriječila ispred topa kada je ispaljivan, i time zapečatila sudbinu njene istinske ljubavi. Njena porodica, osramoćena i postiđena, odbila je da je sahrani. Neki dobrodušni građani su podigli spomenik ublizini tvrđave u njenu čast. Danas, mladi ljubavnici pale svijeće u spomen Safikade i time se zaklinju na besmrtnu ljubav jedno drugome.

Naravno, tu je i prelijepi Kastel ali njega ostavljam za jedan drugi post.