Katakombe u Jajcu

Ne možete biti  Jajcu a da ne posjetite katakombe. Zvuči pomalo strašno, ali je veoma interesantno. U periodu krajem 14. i početkom 15. stoljeća, moćni vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić, koji je bio osnivač grada Jajca, dao je nalog da se isklešu Katakombe kao mjesto posljednjeg prebivališta vojvodske porodice Hrvatinića.

Hrvatinić je usporedo sa izgradnjom grada dao isklesati Katakombe ili podzemnu crkvu. Namjena je bila da se u ovoj crkvi sahrane on i njegova porodica. Međutim, nikad niko nije sahranjen. Postoje neke verzije zbog čega je to tako ali Hrvoje je 1416. godine umro u Kotor Varošu. Katakombe u Jajcu godišnje posjeti između 13.000 i 16.000 turista iz BiH, susjednih ali i drugih evropskih zemalja. Na ulazu u podzemnu crkvu nalazi se i ploča na kojoj piše: "U jesen 1943. godine ovdje je povremeno boravio i radio vrhovni komandant Narodno-oslobodilačke vojske partizanskih odreda Jugoslavije Josip Broz Tito".

Postoji i legenda među građanima Jajca da su Katakombe na neki način čuvale i život Tita. Katakombe su 2003. godine proglašene nacionalnim spomenikom BiH. 

Za Osmanski period se veže legenda koja kaže da je u podzemnoj crkvi 40 dana bio zatvoren jedan derviš. Smatralo se da će postati evlija- sveti. Tih 40 dana je bio samo na vodi i hljebu i toliko je bio slab da ga je narod i smatrao evlijom. 

Titov bunker kod Konjica

Ovo je nešto jako fascinantno i neobično, i imama jaku želju da posjetim ovo mjesto. Na planini Zlatar, nedaleko od Konjica nalazi objekat poznat kao Titov bunker. Na prvi pogled to izgleda kao obična kuća izgrađena usred ničega. Međutim, krije se velika tajna iza tih zidova.

Prije 33 godine izgrađeno je ovo atomsko sklonište, kao glavno komandno mjesto bivše JNA. Na samom objektu se radilo punih 26 godina a uloženo je 4.6 milijardi dolara. Za objekt su znala samo četiri službena zapovjednika, te radnici koji su morali potpisati ugovor o šutnji. Prostire se na 20 000 četvornih metara, a u njemu se nalazi 100 soba, uredi i konferencijske dvorane. U skloništu nema vlage jer se temperatura održava na nivou između 21 i 23 stepena Celzijusa. Namještaj je rađen od prvoklasnog slavonskog hrasta, osim Titovog kabineta koji je rađen od orahovine. Stolarija je rađena od aluminijuma i PVC-a.

Zbog veličine jasno je da nije bio namjenjen samo za Tita, nego i za vojni i politički vrh SFRJ, te sukladno uslovima, zalihama tu može boraviti 350 osoba punih 6 mjeseci bez kontakta sa vanjskim svijetom.

Bunker je sastavljen od tri dijela:

-Maskirni dio vidljiv je izvana i funkcija mu je osiguranje bivšeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita.

-Metalna vrata dalje vode u srce atomskog skloništa na dubinu od 280 metara. Tuneli su veza između maskirnog dijela i atomskog skloništa koje može izdržati nuklearni udar od 20 kilotona.

-Posljednji dio ima 12 blokova, a sastoji se od protupožarnog sistema, sistema za zaštitu od nuklearnog udara i klima. Bunker ima alternativni izlaz kojeg nema na mapi, a vodi na 170 metara visoko brdo iznad objekta.