Katakombe u Jajcu

Ne možete biti  Jajcu a da ne posjetite katakombe. Zvuči pomalo strašno, ali je veoma interesantno. U periodu krajem 14. i početkom 15. stoljeća, moćni vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić, koji je bio osnivač grada Jajca, dao je nalog da se isklešu Katakombe kao mjesto posljednjeg prebivališta vojvodske porodice Hrvatinića.

Hrvatinić je usporedo sa izgradnjom grada dao isklesati Katakombe ili podzemnu crkvu. Namjena je bila da se u ovoj crkvi sahrane on i njegova porodica. Međutim, nikad niko nije sahranjen. Postoje neke verzije zbog čega je to tako ali Hrvoje je 1416. godine umro u Kotor Varošu. Katakombe u Jajcu godišnje posjeti između 13.000 i 16.000 turista iz BiH, susjednih ali i drugih evropskih zemalja. Na ulazu u podzemnu crkvu nalazi se i ploča na kojoj piše: "U jesen 1943. godine ovdje je povremeno boravio i radio vrhovni komandant Narodno-oslobodilačke vojske partizanskih odreda Jugoslavije Josip Broz Tito".

Postoji i legenda među građanima Jajca da su Katakombe na neki način čuvale i život Tita. Katakombe su 2003. godine proglašene nacionalnim spomenikom BiH. 

Za Osmanski period se veže legenda koja kaže da je u podzemnoj crkvi 40 dana bio zatvoren jedan derviš. Smatralo se da će postati evlija- sveti. Tih 40 dana je bio samo na vodi i hljebu i toliko je bio slab da ga je narod i smatrao evlijom. 

Ljepote Jajca

Jajce je jedan od najljepših gradova Bosne i Hercegovine. Obiluje raznovrsnim historijskim spomenicima i prirodnim bogatstvima od kojih dah zastaje.

Srednjovjekovna povijest Jajca vezana je za sina vojvode Vukca Hrvatinića, Hrvoju koji je 1380. godine naslijedio svog oca na položaju bosanskog “velikog vojvode“.Jajce se, u pisanom dokumentu, prvi put pominje 1396. godine kada se Hrvoje Vukčić naziva jajačkim ("conte di Jajcze"). Kraljevskim gradom Jajce postaje za vladavine kralja Tvrtka II. U XV. stoljeću, Jajce postaje stolno mjesto bosanskih vladara. Upravo u Jajcu je 1461. godine krunisan posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević.

Osmanske trupe su zauzele grad tokom 1463. godine, ali su se u njemu zadržale samo šest mjeseci. Ipak, Jajce je osvojeno u prosincu 1527. godine. U periodu osmanske vlasti, u Jajcu se na mjestu srednjovjekovnog trgovišta formirala čaršija sa nizovima drvenih dućana, zanatlija i trgovaca, između gradskih kapija.

Austrougarska vojska je zauzela grad 1878. godine. U periodu austrougarske uprave u Jajcu nastaje tzv. industrijska zona na desnoj obali rijeke Plive i lijevoj obali rijeke Vrbas, koja doprinosi stvaranju novog izgleda grada.

U periodu II. sv. rata Jajce postaje centar velike slobodne teritorije i tako dobija veliki značaj. U Jajcu je 29. i 30. studenog 1943. godine održano II zasjedanje AVNOJ-a gdje su predstavnici Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Slovenije, odrekavši se dijela suvereniteta, stvorili federalnu državu Jugoslaviju.

Od nacionalnih spomenika treba spomenuti slijedeće: hram boga Mitrasa, katakombe, džamija Esme Sultanije, Muzej AVNOJ-a.