Muzej Brusa-bezistan

Ne možete biti u Sarajevu a da ne posjetite Baščaršiju i Brusa-bezistan. Ovaj monumentalni objekat izgradio je 1551.g. Rustem-paša Veliki vezir Sulejmana Veličanstvenog. Objekat je služio za prodaju svile koju je sam osnivač proizvodio u Brusi. Brusa bezistan ima pravokutnu osnovu (29,5 x 20,5 m), građen je od kamena i pokriven sa šest kupola i dvije manje kupolice.

Masivni stubovi unutar bezistana imaju konstruktivnu ulogu, a iznad kojih su kupolice koje su služile za čuvanje arhivskih dokumenata i sidžila.

Brusa bezistan sa svojih 6 krovnih kupola jedna je od najinteresantnijih građevina na Baščaršiji. Za razliku od Gazi Husrev-begovog bezistana, u kom su se prvobitno prodavale namirnice, u Brusa bezistanu su se, pored svile, prodavale kućne potrepštine i manji namještaj. Danas je to jedan od muzeja u gradu.

Kozija Ćuprija

Svi bosanci i hercegovci su čuli za most Kozija ćuprija. U legendama i predanjima ostalo je zabilježeno da je ćupriju podigao siromašni kozar, Meho. Njegove su se koze dugo zadržavale oko nekog grmlja na rijeci gdje on  pronađe ćup pun zlatnika. Tim je novcem platio sebi školovanje a kad je postao ugledan i bogat podanik Carevine, sagradio je most na Miljacki na mjestu gdje su mu koze ukazale na zlato.

Kozija ćuprija je jedan od četiri stara mosta na području grada koji su još uvijek sačuvani. Nalazi se u kanjonu rijeke Miljacke nekoliko kilometara istočno od Baščaršije. . Kozija ćuprija je bila mjesto na kojem su se dočekivali carski namjesnici – veziri. Svakom novom veziru pravio bi se doček na mostu. Sa Kozije ćuprije su Sarajlije  ispraćale i trgovce na put , te rođake i prijatelje na hadždž u Meku i Jeruzalem.

Ova ćuprija ima jedan luk sa dva kružna otvora koja služe za brz protok vode u vrijeme poplava. Duga je 42 m, a široka 4,75 m. Danas je popularno šetalište Sarajlija. Do Kozije ćuprije vodi 8 km duga staza, uz sami tok rijeke Miljacke koju ne rijetko koriste biciklisti. Uz šetalište se nalaze mnogobrojne stijene. Najpoznatija među njima je  Babin zub, veoma privlačan ljubiteljima ekstremnih sportova. Kozija ćuprija u Sarajevu je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Sarajevska Baščaršija

Sarajevo je glavni grad Bosne i Hercegovine, i ovaj grad obiluje mnogim ljepotama, a Baščaršija je nešto što svi znaju i mjesto koje nas vraća u daleku historiju.

Riječ "Baš-čaršija" doslovno znači "glavna čaršija" i označava prostor baščaršijskog trga oko sebilja, da bi se kasnije naziv proširio na cijelu današnju Staru sarajevsku čaršiju. Formira se polovinom XV stoljeća kao privredni dio novog naselja orijentalnog tipa kojem urbani kostur čine objekti podignuti sredstvima Isa-begova vakufa. Čaršija je građena po ugledu na arapski suk, niz prostranih placeva povezanih bezbrojnim spletom uličica.

Gazi Husref-beg je podigao svoju džamiju 1530. godine.Gazi Husref-beg je u Baščaršiji izgradio i  medresu, biblioteku, hanikah, hamam, bezistan, Morića han, sahat-kulu, te niz drugih objekata. Baščaršija je svoj najveći uspon dostigla u drugoj polovini 16. vijeka. Postojalo je 80 raznih vrsta zanata, organizovanih u jake cehovske organizacije. Čaršija je bila podijeljena po ovim zanatima tako da su u svakoj ulici bili dućani za jedan ili više srodnih zanata (npr. ulice Kovači, Kazandžiluk, Sarači).U ovom periodu izgrađen je čitav niz trgovačkih objekata, poput bezistana, hanova, i karavan - saraja. Sarajevo je bio važan centar trgovine na Balkanu, a imao je čak tri bezistana (danas još uvijek postoje Gazi Husref-begov Bezistan i Bursa Bezistan).

Baščaršija je uvijek bila srce Sarajeva. Mnogobrojni golubovi, zanatske radnje, kaldrma - to se samo neka od obilježja Baščaršije.