Srednjovjekovna povijest Jajca vezana je za sina vojvode
Vukca Hrvatinića, Hrvoju koji je 1380. godine naslijedio svog oca na položaju
bosanskog “velikog vojvode“.Jajce se, u pisanom dokumentu, prvi put pominje
1396. godine kada se Hrvoje Vukčić naziva jajačkim ("conte di
Jajcze"). Kraljevskim gradom Jajce postaje za vladavine kralja Tvrtka II.
U XV. stoljeću, Jajce postaje stolno mjesto bosanskih vladara. Upravo u Jajcu
je 1461. godine krunisan posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević.
Osmanske trupe su zauzele grad tokom 1463. godine, ali su se
u njemu zadržale samo šest mjeseci. Ipak, Jajce je osvojeno u prosincu 1527.
godine. U periodu osmanske vlasti, u Jajcu se na mjestu srednjovjekovnog
trgovišta formirala čaršija sa nizovima drvenih dućana, zanatlija i trgovaca,
između gradskih kapija.
Austrougarska vojska je zauzela grad 1878. godine. U periodu
austrougarske uprave u Jajcu nastaje tzv. industrijska zona na desnoj obali
rijeke Plive i lijevoj obali rijeke Vrbas, koja doprinosi stvaranju novog
izgleda grada.
U periodu II. sv. rata Jajce postaje centar velike slobodne
teritorije i tako dobija veliki značaj. U Jajcu je 29. i 30. studenog 1943. godine
održano II zasjedanje AVNOJ-a gdje su predstavnici Bosne i Hercegovine,
Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Slovenije, odrekavši se dijela
suvereniteta, stvorili federalnu državu Jugoslaviju.
Od nacionalnih spomenika treba spomenuti slijedeće: hram boga Mitrasa, katakombe, džamija Esme Sultanije, Muzej AVNOJ-a.
Nema komentara:
Objavi komentar