Tvrđava Vranduk - Kapija Bosne

Gledano kroz historiju Vranduk predstavlja jednu od najznačajnijih tvrđava u Bosni i Hercegovini. Ona je poznata i kao „kapija Bosne“ ili „ključ Bosne“, jer, kako tvrde Vrandučani, nijedan osvajač nije mogao ući u Bosnu dok ne bi osvojio ovu tvrđavu.

Srednjovjekovni bosanski grad, koji je izvorno bio namjenjen za čuvanje velikana, prvo banova pa poslije i kraljeva. Kralj Tomaš je Vranduku posvetio posebnu pažnju, pa je ispod grada podigao Crkvu sv. Tome, svog zaštitnika, za koju je od pape dobio posebne povlastice. Tvrđava je prvenstveno osnovana od strane Rimljana u svrhu odbrane, na uzvišenju 10 km od centra Zenice, i tako kao na dlanu ponosno nadzire okruženje.

Za vrijeme turskih osvajanja Vranduk je služio kao politički zatvor, gdje su svoje živote okončali mnogi protivnici Osmanskog carstva. Kako svako doba donosi nešto svoje tako je i uz samu tvrđavu sagrađena i džamija Sultana Mehmeda Fatiha, a ispod Vranduka se proseže i tunel sagrađen za vrijeme Drugug svjetskog rata. Stari grad Vranduk je zadnjih godina restauriran i pretvoren u muzej pa je kao takav vrlo privlačan za posjetitelje.

Stari grad u Vranduku pripada tipu brdskog utvrđenja. Tvrđava je, i pored kasnijih prepravki, sačuvala izvorne oblike, koji podsjećaju na rana rješenja europskih utvrđenja. U srednjem vijeku je glavna kula bila viša a prostor obora podijeljen zidom. Mala kula i istočni zid naknadno su dograđeni u svrhu zaštite ulaza u tvrđavu. U sklopu obora nalazilo se više objekata različite namjene, a pronađeni su i ostaci „Dizdareve kuće“.

Unutar zidova Starog grada pronađeni su brojni arheološki nalazi iz srednjeg vijeka i osmanskog perioda: posude, nakit, novčići, alatke, mamuze, i sl.  Svi nalazi su pohranjeni u  Muzeju grada Zenice.

Vrandučka stara džamija poznata i kao Džamija sultana Fatiha sagrađena je nakon što su 1463. godine Osmanlije osvojile Vranduk. Vrandučka džamija je bila tvrđavska džamija sagrađena direktno uz utvrdu. Ovakve džamije obično nisu imale česmu, već bunar koji se nalazio u sklopu utvrde.

Džamija pripada tipu džamije sa drvenim dvostranim mahfilom i drvenom munarom. Jedna od karakteristika ove džamije su njena dva ulaza –sa sjeverne i sa zapadne strane. Džamija je, kao i svi objekti u Vranduku, imala strmi četverostrešni drveni krov pokriven šindrom.Kasnijim intervencijama džamiji je izmijenjen nagib krova i vrsta krovnog pokrivača.

Gradina u Tešnju - Tvrđava iz srednjeg vijeka

Tešanje je jedan zaista prelijep grad koji me uvijek malo podsjećao na Travnik. I Tešanj kao i Travnik ima svoj stari grad koji se ovdje zove Gradina. Stari grad Tešanj ili Gradina izgrađen je na uzvišenju u kotlini, uz rijeku Tešanjku, na strmoj i jednim dijelom odsječenoj litici brijega, teško pristupačan sa tri strane. Po tipu svoje namjene pripada skupini većih, utvrđenih gradova na uzvišenju.Arhitektonsku struktru starog grada line dvije cjeline. Prva je gornji dio grada iz srednjovjekovnog perioda. Drugu cjelinu čini donji grad koji je nastao u osmanskom periodu. Utvrđeno naselje iz srednjovjekovnog perioda je podignuto na vrhu stjenovitog brijega. Tu je sagrađena donžon kula, ograđeno dvorište i ulaz u ovaj najstariji dio grada. Na sjeveroistočnoj strani dvorišta izgrađena je dvanaesterougaona kula koja je bila glavna odbrana srednjovjekovnog grada. Između ove i donžon kule izgrađena je u perimetralnom zidu mala pravougaona kula. U dvorištu su bile sagrađene drvene zgrade za stanovanje i jedan bunar koji je danas zatrpan. U blizini dvanaesterougaone kule izgrađena je sedmerougaona kula. Kod ulaza u grad stajala je kapijska kula ili stražara. Tako je izgledao tešanjski grad u srednjem vijeku, koji je svoj izgled promijenio početkom XV stoljeća i prerastao iz srednjovjekovnog dvora u tvrđavu. Tada je sagrađeno predvorje i još jedna isturena kapijska kula. Po samom rubu uzvišenja izgrađeni su zidovi kojima je zatvoren kompletan odbrambeni sistem.

Gornji dio utvrđenja se zove Kapetanova kula i postoji pismeni dokaz iz 1461. godine u kojem tadašnji i posljednji kralj srednjovjekovnog bosanskog kraljevstva Stjepan Tomašević poklanja kulu stricu Radivoju. Na osnovu arheoloških iskopina utvrđeno je da je Gradina i mnogo starija.

Druga kula se zove "Dizdareva kula" i izgrađena je 1747. godine, a donji dio, ispod kula je sagrađen u Osmanskom periodu. Osmanlije su u Bosni vladale od 1463. do 1878. godine. Zanimljivo je da Gradina, u klasičnom vojnom smisli, kroz historiju nikada nije bila osvojena. Geostrateški položaj je diktirao da su svi koji su pokušavali da je zauzme odustajali.