Divlji Livanjski konji

Ne možete proći kraj Livna a da ne vidite prelijepe divlje konje koji oduzimaju dah. Na području visoravni Krug, na 140 kvadratnih kilometara, konji obitavaju više od 40 godina i predstavljaju jedan od rijetkih toliko velikih divljih krda na području Europe.

Zanimljivo je da nikad ne napuštaju to područje, odnosno, ne prelaze na neku drugu teritoriju.

Naime, oni nisu oduvijek divlji konji, nego su potomci pitomih konja koje su vlasnici, dolaskom mehanizacije, prije pola stoljeća počeli puštati na slobodu da sami brinu o sebi.

Godinama je broj konja varirao, a nakon rata je po nekim procjenama bilo oko 300 konja. Broj se smanjivao najviše zbog lovokradica i prometnih nesreća kada konji izađu na cestu.

Kako bi se spriječilo osipanje, Općina Livno je proglasila konje zaštićenom vrstom. Također, izdvojena su i određena sredstva za zaštitu i brigu o njima.

Livanjski divlji konji nisu samo domaća atrakcija. Zabilježen je i veliki broj turista iz cijelog svijeta koji se dive njihovoj ljepoti i nesputanosti. Objavljeno je i nebrojno reportaža sa Livanjskog polja, a mnoge svjetske turističke stranice divlje konje s ovog područja preporučuju kao nešto što se obvezno mora vidjeti.

Ovo je pravo bogatstvo jedne zemlje i trebamo to bogatstvo očuvati na najbolji mogući način. Ovi konji su fascinantni.

Park Prirode Hutovo Blato

Park prirode Hutovo blato je nešto sasvim posebno i jedinstveno na ovom području, locirano u surovom kršu Hercegovine. Ali ni taj surovi krš nije bio prepreka za nešto ovako prelijepo i bogato u svakom mogućem smislu. Hutovo blato je prirodno stanište mnogobrojnih biljnih i životinjskih vrsta, a nakon Drugog svjetskog rata je bilo zaštićeno kao elitno lovište. Ovaj park prirode se nalazi na na popisu nacionalnih spomenika BiH, ali je također ovaj prirodni fenomen ugrožen zahvatima u vodotoku rijeke Trebišnjice, čak mu prijeti i potpuno uništenje. Nadam se iskreno da do toga neće doći, i da će se ovaj biser prirode održati još dugi niz godina.

Hutovo blato je jedno od najvažnijih staništa ptica i jedan je od najvećih rezervata za ptice u Evropi, kako površinom tako i raznolikošću. U vrijeme migracije na desetine hiljada ptica preplavi ovo jezero i njegovo okruženje.

'' Registrovane su 23 vrste riba, od kojih su četiri endemske, a utočište su našli predstavnici šest vrsta vodozemaca, 12 vrsta gmazova, te brojni sisari. Ptice su najbrojniji predstavnici, na osnovu čega je zapravo Hutovo blato i dobilo taj svjetski renome, a smatra se da je nekada na tom području zimu provodilo oko 50.000 jedinki”, navodi Lejla Riđanović, stručnjak za ekologiju.   

 Hutovo blato nije samo stanište za ptice, već i stanište za preko 600 biljnih vrsta, a u okolnim šumama se nalaze jeleni, vukovi, lisice, divlje svinje i konji. Ovo je jedna prelijepa oaza bogata raznovrsnošću u svakom mogućem smislu koja mami posjetioce iz cijeloga svijeta - istraživači, ljubitelji prirode i ribolova, kao i svi oni koji žele da vide nešto sasvim unikatno na ovim prostorima.