Kamberovića polje u Zenici

Kamberovića polje u Zenici je jedan od najljepših gradskih parkova u BiH. Provela sam mnogobrojne nezaboravne sate i dane na ovom prelijepom mjestu čiji prirodni ambijent nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

Tu se nalaze i mnogobrojni sportski tereni od atletskog stadiona, preko teniskih terena, pa do terena za odbojku, košarku, mali nogomet, nogomet, biciklističkim stazama i stazama za šetnju.

Kamberovića polje je naročito posjećeno kada je lijepo vrijeme. Građani bježe od vrelog asfalta i pronalaze osvježenje i mir upravo ovdje.

At Mejdan

At Mejdan je park, nekadašnji hipodrom (po kojem je i dobio naziv), koji se nalazi na lijevoj obali rijeke Miljacke, od mosta Ćumurije do Latinske ćuprije.

Središtem At Mejdana dominira muzički paviljon koji je prvobitno izgrađen 1913. godine, porušen tokom Drugog svjetskog rata, te ponovno izgrađen 2004. godine.

U dijelu At Mejdana bližem Ćumurija mostu nalazi se Arheološki park At Mejdan, kojeg čine ostaci kompleksa Bakr-babine džamije, medrese (više škole), mekteba (osnovne škole) i harema (džamijskog dvorišta sa grobljem), izgrađenih u 16. stoljeću, a porušenih u 19. stoljeću.

1939. godine izvršena je ekshumacija pet mezara, a ostalima su polomljeni nišani ili su poravnati radi niveliranja parka, koji je preimenovan u Park cara Dušana. Arheolozi su otkrili veliki broj mezara, a najviše ih je iz perioda oko 1700-te godine. Među otkrivenima je i izuzetno vrijedan mezar jednog janjičara, na kojem je oslikana janjičarska sablja. Na nekim mezarima su očuvani natpisi.

Park prirode Tajan

Jedna od turistički atraktivnih lokacija je Park prirode “Tajan” koji se nalazi između općina Zavidovići, Kakanj i Vareš, na nadmorskoj visini 1297 m. Područje Parka prirode bogato je kanjonima, prirodnim kamenim mostovima sa pećinama, jezerima, speleološkim objektima, endemskim biljkama. Brojni planinski vrhovi, rijeke, jezero, dugački podzemni tokovi, kanjoni i vodopadi, pećine i jame, veliko kraško vrelo i arheološka nalazišta čine Nacionalni park Tajan, koji je 2008. godine proglašen zaštićenim područjem. To je ujedno i najmlađe zaštićeno područje u Bosni i Hercegovini. 

U Tajan parku možete vidjeti i mnoge životinjske vrste, kao i arheološka i paleonološka nalazišta. Turisti posjećuju ovaj park kako bi doživjeli iskustva adrenalinskih sportova, kao što su rafting i XC cross trke. Također, park Tajan je idealan za brdski biciklizam. Ukoliko želite možete iznajmiti i opremu za brdski biciklizam, kao i za planinarenje.

Dinamični eko-sistem parka prirode "Tajan" domaćin je brojnim endemskim biljkama. Ovdje možete pronaći endemski Bosanski Ljijan (Iilium bosnaiacum), koji je vijekovima bio simbol bosanske države. Na ulazu u Lukinu pećinu je 30 cm široki bršljan (hedera helix). Na nekih 10 km od parka "Tajan" raste Gegersenova mlječika (Euphorbia gregersenii fam, Euphorbiaceas), još jedna zaštićena biljka koja se nalazi na crvenoj međunarodnoj listi ugroženih biljaka. 

Guste šume koje prekrivaju cijeli park su dom medvjedima, vukovima lisicama, jelenima, zečevima, divljim mačkama, veprovima i lještarkama. Sve pećine na području su dom šišmišima koji su ozbiljno ugroženi u Evropi i crnim medvjedima. Rječice i potoci su bogati ribom i rakovima. Istraživanja su otkrila paleontološka nalazišta pećinskog medvjeda, pećinske hijene i crvenog jelena, stara preko 15,000 godina.

Jedan od najljepših kanjona u Bosni i Hercegovini je svakako kanjon Mašica. Dubina kanjona je 350 metara a na pojedinim mjestima širok samo 3 metra. Kada se kanjon napuni vodom od kiše formira se potok Suhodol. Kanjon je bogat mnogim pećinama u kojima medvjedi nalaze skrovište za svoj zimski san. Kanjon Mašica se može koristiti za odmor i rekreaciju, ali i obavljanje raznih obuka, uključujući i ronilačke. U ljetnom periodu ovaj kanjon vam omogućava i kupanje.

Ukoliko volite vodopade sigurni smo da će vas oduševiti dva vodopada rijeke Gostović. Gostović je rijeka koja je u proljeće i jesen izazov za ekstremne kajakaše, a za  ljubitelje raftinga tu je Krivaja koja se proteže kroz kanjone.

Nacionalni park Kozara - Krajiška ljepotica

Planina Kozara se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, i ovo je mjesto gdje možete uživati  prelijepoj prirodi i ambijentu, te usput obnoviti svoje zdravlje. To je niska, ostrvska planina smještena između Panonske nizije na sjeveru i Dinarida na jugu, te omeđena rijekama Savom, Unom i Vrbasom.

Iako visina njenih vrhova ne prelazi 1000 metara nadmorske visine, Kozara svojom visinom, prostranstvom i ljepotom dominira ovim dijelom BiH. U narodu je poznata kao „Krajiška ljepotica“ zahvaljujući svojim gustim kompleksima listopadnih i četinarskih šuma, proplancima, bistrim potocima te bogatstvu flore i faune.

Planinarenje, biciklizam, sportsko penjanje i skijanje čine boravak na Kozari potpunim. Obilježene pješačke staze pružaju izvrsnu priliku da upoznate ovu planinu, uživate u njenim slikovitim pejzažima, a istovremeno poboljšate svoju psihofizičku kondiciju. Centralni dio planine Kozare, površine 3.494,5 ha, proglašen je nacionalnim parkom 1967. godine. 

U svako godišnje doba Nacionalni park Kozara nudi nešto posebno: s proljećem ozelene i ožive gusti šumski  kompleksi; ljeti svježi vazduh i hladovina visokih četinara pružaju osvježenje od vrućina; jesen očarava svojim bojama, a zimi snježni pokrivač omogućava uživanje u čarima zimskih sportova.

Od znamenitosti možete posjetit kapelu posvećenu rođenu blažene djevice Marije, izgrađena 1903. godine na lokalitetu Pilanište. Kada je kapela sagrađena mještani su je nazvali Mehmedova crkva, jer je, kako legenda kaže, bila nijemo svjedočanstvo zabranjene ljubavi između Marije, kćerke austrijskog preduzetnika Karla Šmucera, i Mehmeda Kulašića iz Kozarca, koji je radio kod Šmucera na pilani.

Parkom dominira Memorijalni kompleks kojeg čine Spomenik (podignut 1972. godine u znak sjećanja na poginule borce Drugog svjetskog rata), Memorijalni zid i Muzej.

Nacionalni park Sutjeska - Najstariji park u BiH

Nacionalni park Sutjeska je najstariji i najveći park u Bosni i Hercegovini. To je najraznovrsniji kompleks ekosistema na prostoru BiH kao i na prostor jugoistočne Evrope. Ovaj park obilje nevjerovatnim ljepotama i pejzažima koji oduzimaju dah. Osim prirodnih bogatstava, ovdje se nalazi i veliki broj kulturnih i historijskih spomenika. Mislim da svi ljudi sa ovih prostora znaju za Sutjesku, ako ništa čuli su za ovaj park u nekom kontekstu.

Duboki kanjoni Sutjeske su bogati riječnom pastrmkom. Također, ovdje je izuzetno bogata flora i fauna, od kojih su neke i endemske vrste. Prirodni rezervat Perućica se ovdje nalazi i to je najveća prašuma u Evropi u kojoj je strogo zabranjena bilo kakva intervencija čovjeka. Dakle, bukvalno netaknuta priroda.

Glavna saobraćajnica između Dubrovnika i Sarajeva prolazi kroz Park u dužini od 12 km. Administrativno sjedište Parka je Tjentište, koje se nalazi u blizini sjevernog ulaza u Park. Vodopad Skakavac se može vidjeti sa vidikovca - ovaj 75-metarski vodopad je sakriven masivnom zelenom šumom koja prekriva dolinu. Rijeka Sutjeska uklesala je prelijepu dolinu u središtu parka i odvaja planinu Zelengoru od planina Maglić i Volujak.

Nacionalni park Sutjeska iz godine u godinu postaje sve aktuelniji i sadržajniji. Površina parka iznosi 17.250 ha, od čega je više od 66% pokriveno šumama, a ostatak čine livade, pašnjaci i goleti iznad gornje granice šuma.

Park Prirode Hutovo Blato

Park prirode Hutovo blato je nešto sasvim posebno i jedinstveno na ovom području, locirano u surovom kršu Hercegovine. Ali ni taj surovi krš nije bio prepreka za nešto ovako prelijepo i bogato u svakom mogućem smislu. Hutovo blato je prirodno stanište mnogobrojnih biljnih i životinjskih vrsta, a nakon Drugog svjetskog rata je bilo zaštićeno kao elitno lovište. Ovaj park prirode se nalazi na na popisu nacionalnih spomenika BiH, ali je također ovaj prirodni fenomen ugrožen zahvatima u vodotoku rijeke Trebišnjice, čak mu prijeti i potpuno uništenje. Nadam se iskreno da do toga neće doći, i da će se ovaj biser prirode održati još dugi niz godina.

Hutovo blato je jedno od najvažnijih staništa ptica i jedan je od najvećih rezervata za ptice u Evropi, kako površinom tako i raznolikošću. U vrijeme migracije na desetine hiljada ptica preplavi ovo jezero i njegovo okruženje.

'' Registrovane su 23 vrste riba, od kojih su četiri endemske, a utočište su našli predstavnici šest vrsta vodozemaca, 12 vrsta gmazova, te brojni sisari. Ptice su najbrojniji predstavnici, na osnovu čega je zapravo Hutovo blato i dobilo taj svjetski renome, a smatra se da je nekada na tom području zimu provodilo oko 50.000 jedinki”, navodi Lejla Riđanović, stručnjak za ekologiju.   

 Hutovo blato nije samo stanište za ptice, već i stanište za preko 600 biljnih vrsta, a u okolnim šumama se nalaze jeleni, vukovi, lisice, divlje svinje i konji. Ovo je jedna prelijepa oaza bogata raznovrsnošću u svakom mogućem smislu koja mami posjetioce iz cijeloga svijeta - istraživači, ljubitelji prirode i ribolova, kao i svi oni koji žele da vide nešto sasvim unikatno na ovim prostorima.