Rijeka Bosna - Najveća rijeka u BiH

Od svih rijeka koje izviru i uviru u Bosni i Hercegovini, najveća je rijeka Bosna. Izvire ispod Igman planine, u neposrednoj okolini Sarajeva, a nakon 270 km toka, ulijeva se u Savu kod Bosanskog Šamca.U izvorskom dijelu Bosna je tipična salmonidna voda sa izuzetnim potencijalom za mušičarski ribolov. Rijeka Bosna protiče centralnim dijelom Bosne, a kod Bosanskog Šamca se ulijeva u rijeku Savu te pripada crnomorskom slivu. U rimsko vrijeme rijeka se zvala Basana ili Basin i historičari smatraju da je po njoj i nastala riječ Bosna. U gornjem toku, od izvora do Zenice, protiče kroz Sarajevsko, Visočko, Kakanjsko i Zeničko polje koja razdvajaju sutjeske.

Rijeka Bosna je duga 273 km, duboka je 1-3 m (u virovima dostiže dubinu i do 10m) a široka 35-170m. Najviše je sužena između Maglaja i Doboja. Obale su joj visoke od 1,5 do 6m, a djelomično su obrasle šumom i žbunjem. Na više mjesta pravi slapove i brzake. 

Dolina rijeke Bosne spaja Panonsku niziju sa centralnom Bosnom, odakle je dolinom Neretve vezana sa Jadranskim morem. Njome vodi željeznička pruga i automobilski put koji se produžuju u dolinu Neretve. Dolinu Bosne presijeca željeznička pruga i automobilski put Tuzla-Doboj-Banja Luka. U srednjem toku je dolinom Lašve povezana automobilskim putem prema Travniku i dalje prema Bihaću dok u gornjem toku u dolinu Bosne izbija put Višegrad-Sarajevo. Oblast u dolina rijeke Bosne je najnaseljenija u Bosni i Hercegovini i dom je za skoro milion stanovnika kao i industrijski je centar države. Naselja uz Bosnu su drumskog tipa, ponegdje dosta razrijeđena. U dolini Bosne se nalaze gradovi Sarajevo, Visoko, Kakanj, Zenica, Zavidovići, Žepče, Maglaj, Doboj, Modriča i Bosanski Šamac.

Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu

Većina nas je čula za slavni most tj. ćupriju na Drini u Višegradu kojeg je krajem 16. veka izgradio carski arhitekta Mimar Koca Sinan po nalogu Velikog turskog Vezira Mehmed Paše Sokolovića. Od 1544. Godine Višegrad je pao pod tursku vlast i ostao pod otomanskom upravom do Berlinskog kongresa 1878. godine, kada Bosna podpada pod austrougarsku vlast.

Dugačak je više od 180 metara, a sastoji se od jedanaest prelomljenih kamenih svodova, sa blagim usponom prema sredini i silaznom rampom na lijevoj obali. Svodovi se oslanjaju na devet snažnih kamenih stubova i na kamena platna na obalama.Iznad lukova čitavom dužinom mosta proteže se u kamenu profilisani vijenac iznad koga je ograda mosta. Iznad šestog stuba se sa obje strane nalaze proširenja. Sa desne strane je kameno platno u čijoj niši su dvije ploče sa natpisom. Gornji, stariji, ispisan je 1571/72. godine a donji 1577/78. godine. Na prilaznoj rampi lijeve obale nalaze se tri otvora završena prelomljenim lukovima.

Stari most u Višegradu glavni je lik romana „Na Drini ćuprija“, za koji je Ivo Andrić dobio Nobelovu nagradu.

Most preko Drine u Višegradu registrovan je kao spomenik kulture prve kategorije 1950. godine (rješenje 02-741-3/62). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika ga je 2003. godine proglasila nacionalnim spomenikom, a UNESCO ga je, 2007. godine, pod brojem 1260, uvrstio na Listu svjetske baštine.